Europska unija postavila je ambiciozne klimatske i energetske ciljeve za 2030. godinu kao dio svog puta prema klimatskoj neutralnosti do 2050. godine. Kao punopravna članica EU, Hrvatska je preuzela obvezu ispunjavanja tih ciljeva i već nekoliko godina radi na transformaciji svog energetskog sektora. Ovaj članak donosi pregled ciljeva EU za 2030. godinu, trenutno stanje Hrvatske u njihovom ispunjavanju, te izazove i mogućnosti koje donosi zelena tranzicija.
EU ciljevi za 2030. godinu
Europska unija postavila je tri ključna cilja u području energetike i klime do 2030. godine, koji su 2018. godine revidirani u okviru paketa "Čista energija za sve Europljane":
- Smanjenje emisija stakleničkih plinova za najmanje 55% u odnosu na razine iz 1990. godine
- Povećanje udjela obnovljivih izvora energije na najmanje 32% u ukupnoj finalnoj potrošnji energije
- Povećanje energetske učinkovitosti za najmanje 32.5%
Dodatno, u okviru europskog Zelenog plana (Green Deal) i paketa "Spremni za 55%" (Fit for 55), ciljevi su dodatno postroženi, a dodani su i novi sektorski ciljevi:
- Najmanje 40% udjela obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije
- Smanjenje potrošnje primarne energije za 39% i finalne energije za 36% u odnosu na projekcije iz 2007.
- Smanjenje emisija CO2 iz novih osobnih automobila za 55% i iz novih lakih gospodarskih vozila za 50% do 2030. godine
- Povećanje udjela obnovljivih izvora u sektoru grijanja i hlađenja za 1.3 postotna boda godišnje
Trenutno stanje Hrvatske
Hrvatska je, prema posljednjim dostupnim podacima, ostvarila određeni napredak prema ispunjavanju EU ciljeva za 2030. godinu, ali tempo napretka varira ovisno o specifičnom području:
1. Smanjenje emisija stakleničkih plinova
Hrvatska je u 2022. godini ostvarila smanjenje emisija stakleničkih plinova za približno 25% u odnosu na referentnu 1990. godinu. Iako je to značajan napredak, potrebno je dodatno ubrzanje kako bi se dostigao cilj od 55% smanjenja do 2030. godine. Najveći izazov predstavljaju sektori prometa i industrije, dok je energetski sektor ostvario značajnija smanjenja.
2. Udio obnovljivih izvora energije
Prema podacima Eurostata, Hrvatska je 2021. godine dostigla udio od 31.4% obnovljivih izvora u ukupnoj finalnoj potrošnji energije, što je iznad trenutnog prosjeka EU koji iznosi 22.1%. Hrvatska je među rijetkim državama članicama koje su već ispunile svoj prethodni nacionalni cilj za 2020. godinu, koji je iznosio 20%.
Važno je napomenuti da značajan dio ovog udjela čini tradicionalna biomasa (drvo za ogrjev) i velike hidroelektrane izgrađene još u prošlom stoljeću. Noviji oblici obnovljivih izvora, poput solarnih i vjetroelektrana, još uvijek imaju relativno mali udio, ali s najbrže rastućom stopom instalacije.
3. Energetska učinkovitost
U području energetske učinkovitosti, Hrvatska je ostvarila određeni napredak kroz programe energetske obnove zgrada, modernizaciju javne rasvjete i poticanje energetski učinkovitih uređaja. Međutim, potrebni su dodatni napori za dostizanje cilja smanjenja potrošnje energije za 32.5% do 2030. godine.
Prema Nacionalnom integriranom energetskom i klimatskom planu (NECP), Hrvatska je postavila cilj smanjenja potrošnje primarne energije od 344.4 PJ u 2030. godini, što predstavlja smanjenje od 14.6% u odnosu na referentni scenarij.
Napredak po sektorima
Električna energija
Hrvatska ima relativno čistu proizvodnju električne energije zahvaljujući značajnom udjelu hidroelektrana, koje u prosjeku proizvode oko 40% ukupne električne energije u zemlji. Međutim, Hrvatska još uvijek uvozi oko 30-40% potrebne električne energije, ovisno o hidrologiji u pojedinoj godini.
Kapaciteti obnovljivih izvora energije značajno su porasli u posljednjih nekoliko godina:
- Vjetroelektrane: Instalirana snaga vjetroelektrana dostigla je 800 MW u 2022. godini, s dodatnih 700 MW u različitim fazama razvoja
- Solarne elektrane: Kapacitet solarnih elektrana dostigao je oko 200 MW u 2022. godini, s eksponencijalnim rastom novih instalacija, posebno na krovovima domova i poslovnih objekata
- Biomasa i bioplin: Instalirano je oko 100 MW elektrana na biomasu i bioplin, koje osim proizvodnje električne energije često pružaju i toplinu za lokalne zajednice ili industriju
Promet
Sektor prometa predstavlja jedan od najvećih izazova za zelenu tranziciju u Hrvatskoj. Iako se broj električnih vozila značajno povećao u posljednjih nekoliko godina, njihov udio u ukupnom broju vozila još uvijek je manji od 1%.
Pozitivni pomaci uključuju:
- Povećanje broja punionica za električna vozila, kojih je sada preko 700 diljem zemlje
- Subvencije za kupnju električnih i hibridnih vozila kroz Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
- Modernizacija javnog prijevoza u većim gradovima, uključujući nabavu električnih autobusa i tramvaja
- Razvoj biciklističke infrastrukture u urbanim sredinama
Zgradarstvo
Zgrade predstavljaju oko 40% ukupne potrošnje energije u Hrvatskoj, s velikim potencijalom za uštede. Kroz programe energetske obnove, koje sufinanciraju EU fondovi, obnovljeno je više od 2.500 višestambenih zgrada i preko 12.000 obiteljskih kuća.
Napredak u sektoru zgradarstva uključuje:
- Stroži energetski standardi za nove zgrade, s ciljem da do 2025. godine sve nove zgrade budu "zgrade gotovo nulte energije" (nZEB)
- Povećanje broja zgrada s obnovljivim izvorima energije, posebno toplinskim pumpama i solarnim kolektorima
- Razvoj sustava za praćenje potrošnje energije u javnim zgradama
Ključni projekti i inicijative
Nekoliko velikih projekata i inicijativa ključno je za napredak Hrvatske prema ciljevima za 2030. godinu:
1. Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO)
U okviru plana oporavka od pandemije COVID-19, Hrvatska je osigurala 6.3 milijarde eura, od čega je 40.3% predviđeno za zelenu tranziciju. Ključne komponente uključuju:
- 1.9 milijardi eura za energetiku i zaštitu okoliša
- Financiranje projekata obnovljivih izvora energije, uključujući geotermalne elektrane i offshore vjetroelektrane
- Program dekarbonizacije energetski intenzivnih industrija
- Energetska obnova zgrada oštećenih u potresu s primjenom principa "build back better"
2. Integrirani teritorijalni programi
Hrvatska razvija nekoliko integriranih teritorijalnih programa koji kombiniraju zelenu tranziciju s razvojem lokalnih zajednica:
- Otoci čiste energije: Program za energetsku samodostatnost hrvatskih otoka kroz kombinaciju solarnih elektrana, pohrane energije i pametnih mreža
- Pravedna tranzicija Istre: Program za postupno napuštanje korištenja ugljena u termoelektrani Plomin i razvoj alternativnih zelenih industrija u regiji
- Zeleni gradovi: Inicijativa za razvoj održive urbane mobilnosti, zelene infrastrukture i energetski učinkovitih javnih zgrada u većim hrvatskim gradovima
3. Hrvatski integralni energetski sustav (HIES)
Dugoročni projekt modernizacije i integracije energetskog sustava Hrvatske, koji uključuje:
- Nadogradnju prijenosne i distribucijske mreže za prihvat većeg udjela obnovljivih izvora
- Razvoj sustava za pohranu energije, uključujući reverzibilne hidroelektrane i baterijske sustave
- Implementaciju naprednih mjernih sustava (pametna brojila) za sve potrošače
- Razvoj platforme za agregatore i aktivne potrošače (prosumere)
Izazovi i prepreke
Unatoč napretku, Hrvatska se suočava s nekoliko značajnih izazova u ispunjavanju ciljeva za 2030. godinu:
1. Administrativne prepreke
Složene i dugotrajne administrativne procedure često usporavaju razvoj projekata obnovljivih izvora energije. Prosječno vrijeme za ishođenje svih potrebnih dozvola za veći projekt obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj iznosi 3-5 godina, što je značajno više od prosjeka EU.
2. Mrežna infrastruktura
Postojeća elektroenergetska mreža, posebno u ruralnim područjima i na otocima, često nije dimenzionirana za prihvat većeg broja distribuiranih izvora energije. Potrebna su značajna ulaganja u jačanje i modernizaciju mreže za integraciju većeg udjela varijabilnih obnovljivih izvora.
3. Financiranje
Iako su dostupna sredstva iz EU fondova, mnogi manji projekti i inicijative suočavaju se s izazovima u osiguravanju financiranja. Posebno je izazovno financiranje projekata energetske učinkovitosti u privatnom sektoru i u energetski siromašnim kućanstvima.
4. Socijalna dimenzija tranzicije
Zelena tranzicija mora biti pravedna i uključiva, osiguravajući da troškovi tranzicije ne opterete disproporcionalno ranjive skupine. U Hrvatskoj, oko 14% kućanstava ima poteškoća s plaćanjem računa za energiju, što predstavlja izazov za ambicioznije politike koje bi mogle kratkoročno povećati troškove energije.
Preporuke za ubrzanje napretka
Kako bi ubrzala napredak prema ciljevima za 2030. godinu, Hrvatska bi trebala razmotriti sljedeće mjere:
1. Administrativno pojednostavljenje
- Uvođenje sustava "one-stop-shop" za ishođenje dozvola za projekte obnovljivih izvora energije
- Digitalizacija administrativnih procedura i skraćivanje rokova za izdavanje dozvola
- Izrada detaljnih prostornih planova s unaprijed definiranim zonama pogodnima za projekte obnovljivih izvora
2. Inovativni modeli financiranja
- Razvoj sustava za grupno financiranje (crowdfunding) projekata obnovljivih izvora energije
- Poticanje energetskih zadruga i građanskih energetskih zajednica
- Razvoj zelenih obveznica za financiranje većih infrastrukturnih projekata
3. Sektorska integracija
- Poticanje elektromobilnosti kroz razvoj mreže punionica i subvencije za električna vozila
- Razvoj projekata sektorskog povezivanja (sector coupling), posebno između električne energije i toplinskog sektora
- Poticanje korištenja obnovljivog vodika u industriji i prometu
4. Edukacija i podizanje svijesti
- Razvoj obrazovnih programa o energetskoj tranziciji na svim razinama obrazovanja
- Intenzivnije kampanje za podizanje svijesti o važnosti energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora
- Pružanje tehničke podrške građanima i malim poduzećima za implementaciju projekata zelene energije
Zaključak
Hrvatska je ostvarila značajan napredak prema ispunjavanju ciljeva EU za 2030. godinu, ali potrebno je dodatno ubrzanje kako bi se svi ciljevi ostvarili u punom opsegu. S povoljnim prirodnim uvjetima za razvoj obnovljivih izvora energije, dostupnim EU sredstvima i rastućom sviješću o važnosti zelene tranzicije, Hrvatska ima sve preduvjete za uspješnu dekarbonizaciju svog gospodarstva.
Ključni faktor uspjeha bit će koordinirani pristup svih dionika - od državnih institucija, preko poslovnog sektora, do lokalnih zajednica i građana. Zelena tranzicija nije samo pitanje ispunjavanja EU ciljeva, već prilika za modernizaciju gospodarstva, stvaranje novih radnih mjesta i poboljšanje kvalitete života u Hrvatskoj.
Kao tvrtka specijalizirana za zelenu energiju, EkoEnergija će nastaviti doprinositi ovim ciljevima kroz razvoj projekata obnovljivih izvora energije, pružanje stručnih savjeta za energetsku učinkovitost i edukaciju javnosti o prednostima zelene tranzicije.